” Hrana neka lek tvoj bude lek tvoj neka bude hrana”. Ovu čuvenu rečenicu izgovorio je Hipokrat otac medicine i filozofije.
Baveći se proučavanjem ljudskog zdravlja posmatrajući brži i efektivniji oporavak kod nekih bolesti razumeo je vezu između hrane i uzroka mnogih zdravstvenih tegoba kod ljudi.
No on nije bio jedini u toj ideji su mu se pridružili Glen, Paracelzijus i drugi.Sa današnjeg stanovišta stvari su se znatno promenile mada su u svojoj osnovi ostale iste.
Zagađenost vazduha je velika tako vode zemljišta. U poljoprivredi se koriste vrlo često i nestručno hemijska sredstva, pesticidi herbicidi fungicidi i slično za zažtitu od korova i raznih insekata, a onda opet dodatak hemije kako bi proizvod mogao duže da stoji u rafovima supermarketa da makar prividno ne gubi vrednost.
Hrana sama po sebi ne može biti kategorija leka ona nije samo ni gorivo za naš organizam nije ni metod za prevenciju zadravlja kao ni alat za redukciju telesne težine.
Hrana je mnogo više od svega toga hrana je ,izvor užitka te je nerazdvojivo povezana sa ljudskom psihom i socijalnim interakcijama.
Princip je kao i u svemu uspostaviti balans i naći holistički metod ishrane za svakog ponaosob, jer ono što jednog leči drugom škodi i obratno.
Pravila zdravog života nisu samo tehničke već i moralne prirode, ako se kajemo danas za preveliki unos šećera ili masti sjutra već bi trebali napraviti redukciju i pomći svom organizmu svesno da se očisti i regeneriše od toksina.
Važnost prirodne hrane za čovekov oganizam
Za čoveka je naročito važno da upotrebaljava najviše i najčešće prirodnu hranu,jer ona pomaže da se zadovolje sve fiziološke potrebe ljudskog organizma uporedo vrši se i prirodna suptilna detoksikacija i podstiču se zaštitni mehanizmi u čovekovom organizmu.
Savremena medicina ne posmatra više bolest samo kao prisustvo štetnih faktora u organizmu već kao odsustvo korisnih elemenata bez kojih nastaju razna oboljenja.
Deficitarne materije su u prvom redu vitamini, minerali zatim i belančevine, organske kiseline, biljne masti i eterična ulja koja se najboljim delom nalaze u povrću i utiču na fizičku i mentalnu kondiciju čoveka smanjujući njegovu radnu sposobnost.
Zajedno sa bioaktivnim materijama iz lekovitog bilja,svežeg voća i povrća mineralnih voda i drugih prirodnih izvora čine nezamenjivi deo prirode neophodne za čovekovu krepkost i vitalnost.
Voće je najbolje jesti ujutru
Voće je najbolje jesti ujutru,jer organizam onda crpi najveću količinu vitamina.
ANANAS
Sadrži ugljene hidrate ,kalijum, kalcijum, vitamin C.Veoma je dobar u borbi protiv celulita i stvaranja bora.
Dobro pomaže kod lošeg varenja, upale pluća sunčanice, alergije i peckanja u grlu.
Sadrži veliku količinu šećera pa bi dijabetičari trebalo da ga izbegavaju.
Banana
Ima visok procenat vitamin B i veoma je pogodna pred spavanje za umirivanje nervnog sistema i protiv nesanice.
Njena dobra strana je što daje osećaj sitosti, dobra je za stomak i organe za varenje.
Breskva
Sastoji se od velikog procenta vode i vitamina C i B.Dobra je za krvne sudove,organe za varenje pomaže kod kašlja i lošeg varenja.
Smokva
Smokva je niskokalorično voće. Sadrži vitamin C i B .Jača imunološki sistem i organe za varenje.
Sušene smokve imaju veliku količinu šećera pa se ne preporučuju dijabetičarima i osobama sa povišenim holesterolom.
Jabuka
Jabuka je voće koje sadrži dosta vode i vitamin A,B,C.
Veoma je bitna kod nege zuba najbolje je jesti neoljuštrenu,jer se u kori nalazi najviše vitamina(organsku jabuku predhodno držati u rastvoru vode i zeolita ili sodibikarboni).
Jabuka je odlična za jačanje krvnih sudova,detoksifikaciju jetre(sok sveže jabuke) organima za varenje.
Uputi oko pravilne pripreme voća i povrća
Voće i povrće treba dobro i temeljno oprati pre korišćenja. U napravljen rastvor zeolita, gline ili rastvora sode bikarbone voće i povrće treba potapati da bi se otklonila štetena vibracija i prljavština, zatim oljuštiti i ponovo dobro oprati.
Voće i povrće treba uzimati što više u sirovom stanju u obliku salata koje treba pripremati neposredno pred jelo.
Zamrznuto ili konzervirano voće?
Mnogo je bolje koristiti zamrznuto povrće ili voće od uvelog ili konzerviranog.
Zamrzavanje na niskim temperaturama, ono zadržava hranjive sastojke i energetsku vrednost koja je postojala u momentu zamrzavanja.
Prilikom kuvanja ne treba predhodno odmrzavati namirnice, već ih naliti hladnom vodom i postepeno zagrejavati.
Prilikom kuvanja koristiti što manje vode i slabiju temperaturu i kuvati hranu što je moguće kraće.
Dodatni saveti
Korišćenje sode bikarbone prilikom kuvanja povrća nije poželjno jer uništava vitamin B1 i vitamin C.
Pripremajte i kuvajte hranu istog dana kada je uzimate jer nakon 48 sati ona gubi svoju bioenergetsku vrednost.
Dok prirpremate hranu budite prisutni u svesti,budite u molitvi raspoloženi i srećni jer se tako dodaje najlekovitija i najukusnija energetska esencija koja napaja i telo i duh Vas i vaših najmilijih -LJUBAV.
3 Komentari
Et harum quidem rerum facilis est et expedita distinctio. Nam libero tempore, cum soluta nobis est eligendi optio cumque nihil impedit quo minus id quod maxime placeat facere.
Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil.
Neque porro quisquam est, qui dolorem ipsum quia dolor sit amet, consectetur, adipisci velit, sed quia non numquam eius modi tempora incidunt ut labore.